Tumori mliječne žljezde
Veterinarska onkologija postaje sve važniji dio svakidašnje veterinarske prakse. Općenito možemo reći da su maligna oboljenja kod pasa dosta česta, no postotak oboljelih veoma je ovisan o geografskom položaju stanovanja, kao i o tome da li pas živi u selu ili u gradu. Možemo reći da je pojavnost malignih oboljenja ovisna i o zagađenosti okoliša. Isto tako je poznato da neke pasmine pasa posebno naginju određenim malignim oboljenjima, a razlike u predispoziciji za pojedina oboljenja nalazimo i uspoređujući spolove. Danas naši ljubimci žive u jednakim uvjetima kao i mi, dakle ispostavljeni su svim štetnim utjecajima okoline modernog, urbanog načina življenja. Psi žive kratko u odnosu na čovjeka pa se kod njih svi biološki procesi odvijaju mnogo brže što je posebno pogodno za znanstvena istraživanja malignih oboljenja.
Rak mliječne žlijezde spada u najčešća maligna oboljenja u pasa, a posebno je dobro proučen, i još uvijek ga proučavaju, zbog toga što kuje predstavljaju idealan model za proučavanje iste bolesti kod žena. Tumori mliječne žlijezde u kuja vrlo su česti, no nisu svi zloćudni. No, kuja kod koje se razvije benigni tumor ima tri puta veću mogućnost da oboli od malignoma. Spolni hormoni igraju najveću ulogu kao etiološki faktori ove bolesti. Kuje koje su sterilizirane prije prvog tjeranja predstavljaju samo 5% oboljelih, one sterilizirane nakon prvog tjeranja 8%. Ukoliko kuju steriliziramo u kasnijoj životnoj dobi, dakle nakon drugog tjeranja to više ne igra ulogu u prevenciji malignih bolesti mliječne žlijezde. Neke studije navode da sterilizacijom prije prvog spolnog ciklusa u potpunosti preveniramo mogućnost pojave raka mliječnežlijezde. Smatra se da je oko polovica svih mamarnih tumora u pasa maligno tj. zloćudno. Problem je u tome što se i benigni (dobroćudni) tumor može promijeniti i postati zloćudan, pa i taj podatak moramo uzeti u obzir kada odlučujemo o eventualnom operativnom zahvatu.
Od ove bolesti oboljevaju kuje od 6 do 12 godina. Najčešće nađemo tumore na petoj, ingvinalnoj mliječnoj žlijezdi gdje nastane 40% svih malignih tumora. Tumori variraju od velikih, dobro ograničenih mobilnih čvorova do brzo rastućih tumora kod kojih se nerjetko na koži otvaraju rane koje ne zacijeljuju.. Između ta dva oblika nalazi se cijela paleta tumora različitih veličina i načina rasta.
Razvrstavanje tumora na maligne i benigne tumore je tek na osnovi patohistološke pretrage. Osnovna razlika je u tome što maligni tumori rastu brzo i najčešće uraštaju u susjedna tkiva i često su grozdastog ili pločastog oblika. Nađemo li promjene na regionalnim limfnim čvorovima ili na plućima to definitivno ukazuje na malignitet primarnog tumora. Vlasnicima ženki preporučamo da prilikom cijepljenja ili drugog rutinskog pregleda podsjete veterinara da pregleda mliječne žlijezde kako bi se eventualne promjene otkrile što ranije. Ukoliko se nađe promjena za koju veterinar procjeni da se radi o tumoru, preporuča se što prije obaviti kirurško odstranjivanje. Promjenjeno tkivo po kirurškoj obradi obavezno šaljemo na patohistološku pretragu jer nam je ona presudna kod davanja prognoze. Imajte na umu da je rana dijagnostika od presudne važnosti za uspjeh terapije - što je manja promjena, manji je kirurški zahvat, kraća anestezija i brži oporavak bolesnog psa.
Mamarni tumori javljaju se kod starijih mačaka ženskog spola u dobi od 10 do 14 godina. Nisu tako česti kao u kuja, ali je njihova klinička važnost velika jer su u većini slučajeva zloćudni, rastu vrlo brzo i agresivno. Njihova pojavnost je sedam puta veća kod nesteriliziranih mačaka, a znamo da hormonalni status igra presudnu ulugu u etiologiji ovih tumora. Stoga je to još jedan od razloga zbog kojih preporučujemo ranu sterilizaciju prije prvog ciklusa. Sterilizacija obavljena u kasnijoj životnoj dobi, nakon 24 mjeseca starosti, umanjuje mogućnost pojave tumora mliječne žlijezde za samo 11 %, dok je kod rane sterilizacije tak postotak veći od 90.
Hormonalni preparati koje smo nekada koristili kao "kontracepciju" mačaka također uvelike povećavaju mogućnost nastanka ovih tumora. Kod sijamskih mačaka su nešto češći i mogu se javiti i u ranijoj životnoj dobi.
Tumore najčešće primjete sami vlasnici, a nije rijetkost da se odjednom primjeti i nekoliko kvržica. Podaci u literaturi navode da čak 60 % mačaka koje obole od tumora mliječne žlijezde imaju promjene na više, a ne na samo jednoj dojci. 80 do 90 % tumora mliječne žlijezde kod mačaka je maligno. Najčešći su adenokarcinomi, zatim karcinomi i sarkomi. Rastu vrlo brzo i vrlo često se šire u regionalne limfne čvorove.
Tumori mogu biti solitarni ili multipli. Često su oblikom plosnati i difuzno se šire u okolno tkivo, što otežava njihovo odstranjivanje. Na površini koža rado ulcerira, pa su takve rane obično povod vlasnicima da posjete veterinara.mace ponekad ne dozvoljavaju pregled, posebno ako je stanje bolno, no kod sumnje na tumor dojke svakako preporučujemo da se maca temeljito pregleda u općoj anesteziji.
Ponekada tumori secerniraju, izlučuju tekućinu pa se može dogoditi da vlasnici pomisle da se radi o laktaciji i da je to sasvim normalno. Kod pojave bilo kakvog iscjedka iz dojke treba odmah posjetiti veterinara. Veličina tumora mliječne žlijezde u mačaka ima najveći utjecaj na prognozu. Ako tumor u promjeru ima manje od 2 cm, prosječna dob preživljavanja nakon operacije je 3 godine - radi se u pravilu o starim macama pa to nije malo. Kod tumora koji u promjeru imaju više od 3 cm ovaj period preživljavanja se smanjuje na samo 6 mjeseci.
Vrlo često ovi se tumori vraćaju na istom mjestu - recidiviraju- unatoč radikalnom odstranjivanju i to obično u roku od nekoliko mjeseci nakon operativnog zahvata.
Zbog navedenog, tumore dojke kod mačaka treba radikalno odstraniti odmah čim ih vlasnici primjete, koliko god maleni bili. Često se vlasnici iznenade veličinom reza i samog zahvata. Naime iako je kvržica malena, možda samo 1 cm u promjeru, preporučuje se da se osmah obavi radikalni zahvat kojim odstranjujemo cijelu mliječnu žlijezdu, a nekada i one susjedne. Ukoliko je maca inače zdrava, unatoč starijoj životnoj dobi, uspješno će se oporaviti. Ponekad na žalost, mace dođu na prvi pregled prekasno, kada je tumor već veličine mandarine, posebno dugodlake mace kod koji se promjene ne vide.
Zato starije mace treba redovito kontrolirati pipanjem dojki da se može reagrati na vrijeme. Tumori dojke kod mačaka često metastaziraju u pluća. Obično se te promjene očituju cijelim nizom simptoma kao što su otežano disanje, brzo umaranje, kašalj.
Prisutnost metastatskih promjena na plućnom tkivu potvrđujemo rtg-om. U tom slučaju prognoza je jako loša te je preživljavanje oko 2 mjeseca i nikako ne preporučujemo obavljanje operativnog zahvata s obzirom da je kod prisutnosti metastatskih promjena besmislen kao i kod tumora koji u promjeru imaju više od 3 cm. U takvim slučajevima operativnim zahvatom bolesnoj maci samo umanjimo kvalitetu preostalog života.
Evo nekoliko fotografija tumora. Tumor na prvoj fotografiji je pločast:
Ponekad su okrugli , a mogu narasti vrlo veliki:
Na žalost, često se srećemo i sa tumorima čija je površina već ulcerirana:
Nerjetko je prisutno više tumora na nekoliko mliječnih žlijezda:
Vrsta i duljina trajanja operativnog zahvata ovisi o više faktora, a prvenstveno o veličini, vrsti i lokalizaciji tumora:
.JPG)
